Na gradilištu rekonstrukcije državne ceste D1 u središtu Dicma tijekom građevinskih iskopa otkriveni su grobovi.

Na tom dijelu, gdje su otkriveni stari grobovi, trenutno se nalazi stručna ekipa koja provodi arheološka istraživanja. Voditelj ovih aktivnosti dipl. mag. arheologije Srđan Đuričić ističe kako je ovo zanimljivo nalazište.

‘U sklopu izvedbe građevinskih radova otkriveno je sedam grobova. Sukladno Zakonu o očuvanju kulturne baštine neophodno je provesti arheološko-zaštitna istraživanja ovog mjesta. Trenutno radimo na prvoj fazi iskopa, gdje definiramo same grobne strukture, a nakon tih iskopa i pregleda od strane nadležnog konzervatorskog odjela u Splitu uslijedit će istraživanje samih grobnih konstrukcija, kostura i usput pronađenih predmeta, sve u cilju utvrđivanja vremena otkad datiraju pronađeni grobovi’, kazao je Đuričić.

Đuričić je također kazao kako se sada ne može točno definirati vrijeme nastanka pronađenih grobova.

‘Izgled grobova je unificiran, pa se ovakvi grobovi pojavljuju između 10. i 19. stoljeća, posebno u vrijeme boravka Turaka na ovim područjima. U svakom slučaju, evidentno je da grobovi datiraju iz starih vremena. Međutim, kada restauratori uskoro obave svoja istraživanja, moći će se odrediti to vrijeme’, kazao je Srđan Đuričić.

Izuzev 30-tak metara gdje se provode arheološka istraživanja, uz ostali dio prometnice državne ceste D1 kroz Dicmo u dužini oko 1,5 km i dalje se intezivno provode aktivnosti rekonstrukcije ceste. Nakon što se završe arheloška istraživanja nastavit će se građevinski radovi i na tom dijelu kako bi u predviđenom roku, do kraja travnja, bila gotova rekonstrukcija državne ceste kroz Dicmo.

Tijekom kopanja kanala za polaganje električnoga kabela u gradskom pristaništu na Šetalištu stare Isse, slučajno su pronađeni arheološki ostaci, unutar kojih se nalazi polukružni zid širok šezdesetak centimetara, za koji se pretpostavlja da je iz vremena kasnoga srednjeg vijeka, kao i nekoliko grobova.

– Nakon prikupljenih osnovnih informacija i konzultacija, mogu kazati da je najvjerojatnije riječ o apsidi crkve, za što postoji uporište u Valierovoj vizitaciji koju je on napravio 1579. godine, kad je obilazio Hvarsku biskupiju, otoke Brač, Hvar i Vis. Tada su pobrojane crkve na predjelima Kut i Luka, a spominje se jedna crkva u ruševnu stanju, crkva sv. Mihovila, što bi moglo upućivati da je ovo baš ta crkva, kazao nam je arheolog Slavko Galiot, koji nadzire obavljanje radova.

– Dio je te građevine vjerojatno bio oštećen i pri gradnji zgrade viške vinogradarsko-vinarske zadruge koja se nalazi u neposrednoj blizini, na mjestu nekadašnjeg perivoja.

Bilo bi dobro kad bismo mogli skinuti dio pločnika ispred zgrade, možda bismo došli do nekih konkretnijih dokaza, ali, nažalost, niti imamo vremena, budući da je sezona počela i dolaze turisti, u blizini je trajektno pristanište, a i građani već negoduju, niti imamo novca za istraživanja.

Ipak, zid je dokumentiran i pozicioniran, sve ćemo zaštititi geotekstilom, zasuti pijeskom, postavit će se električni kabel pa ćemo čekati neka bolja vremena. Nešto južnije od ostataka polukružnog zida, naišli smo i na grob koji je devastiran pri prijašnjim iskapanjima, dodao je Galiot.

Tekst i foto: Bogoljub Mitraković

U solinskom Tusculumu, područnoj zgradi Arheološkog muzeja Split, predstavljeni su brojni arheološki nalazi pronađeni prilikom istraživanja jugoistočne antičke nekropole na predjelu Smiljanovac u Solinu koji su bili provedeni uoči gradnje prodajnog centra “Lidl” od 2011. do lipnja 2012. godine. Predmeti pronađeni u grobovima pokojnika datiraju u razdoblje od 2. stoljeća prije Krista, pa sve do 6. stoljeća nove ere, kazao je to ovom prilikom arheolog Slavko Galiot čije je poduzeće “Delmat Galiot” obavljalo spomenuta istraživanja i obrađivalo nalaze.

– Riječ je o jednoj od većih salonitanskih nekropola koja se protezala, inače, sve od Vranjica do solinskog Japirka i još istočnije. Tijekom naših istraživanja evidentirali smo 974 groba s 2000 nalaza među kojima su i fibule-kopče, naušnice, narukvice, prstenje, ukrasne igle, oruđe, oružje, keramički materijal i staklene boce. Pronašli smo tada i dio jednog objekta za koji se pretpostavlja da je služio za fortifikaciju – naveo je Galiot, zahvaljujući stručnoj ekipi i svim ljudima koji su radili na istraživanju. Također je istaknuo kako se nada da će do kraja godine sve to biti ukoričeno i u monografiji, u čemu će, kako je to iskazao ovom prilikom i solinski gradonačelnik Blaženko Boban, pripomoći i Grad Solin.

– Zbog iznimno bogate baštine, dobar dio arheoloških eksponata pronađenih u Saloni i općenito Solinu iz nekih drugih razdoblja života grada ne možemo u potpunosti adekvatno prezentirati pa nam je u planu otvaranje još jednoga muzejskog prostora u Solinu. Na taj smo put već krenuli s promišljanjima i razgovorima, a treba spomenuti da tijekom ljeta očekujemo i otvaranje stalne Galerije – istaknuo je Boban. Ema Višić Ljubić, viša kustosica splitskog Arheološkog muzeja, kojima je predan na čuvanje ovaj obrađeni materijal, istaknula je kako je ovaj Muzej čvrsto vezan za Salonu, te se i dalje nada dobroj suradnji s Gradom na prezentaciji ovakvih zbirki.

Među izloženim predmetima zanimljivo je bilo vidjeti i pribor za ribolov ili zidarske alatke, kao što je špatula, pronađene u grobovima pokojnika, prema čemu se može pretpostaviti i čime se netko od njih bavio tijekom svog života.

MIA SESARTIĆ

Arheološko nalazište u blizini Petrijevaca, na lokaciji poznatijoj kao Rudina Čerina, otkriveno posve slučajno prilikom ispitivanja terena za gradnju nove autoceste, pokazalo se ovih dana doista iznimnim i vrlo vrijednim za ove prostore jer bi pronađeni grobovi i predmeti mogli iznjedriti nove dokaze o povijesti Petrijevaca i potvrditi da su Petrijevci zapravo – dva stoljeća stariji nego što se dosad smatralo?!

Bogato i nadasve jedinstveno nalazište s približno 250 (zasad) definiranih grobova, na kojem su se ovih dana okupili stručnjaci iz cijele Hrvatske i na kojem radi pedesetak radnika, jučer su obišli načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Vrbanić, župnik župe Petrijevci vlč. Jure Krešo te Višnja Gubica, stručna suradnica iz Konzervatorskog zavoda u Osijeku. Njih su s najnovijim otkrićima, najvećima u posljednjih stotinjak godina na području općine Petrijevci, upoznali Nebojša Cingeli, dipl. arheolog i voditelj nalazišta, te Slavko Galiot, dipl. arheolog i voditelj projekta.

– Za nas je ovo nalazište iznimno značajno jer govori o dijelu hrvatske povijesti koja nam dosad nije bila toliko poznata, a riječ je o razdoblju između 11. i 16. stoljeća i životu običnih ljudi, koji su na ovim prostorima živjeli mirnim životom sve do dolaska Turaka. Mjesto na kojem istražujemo višeslojno je groblje, što potvrđuje da je riječ o naselju gdje su živjele generacije, a od kojeg se samo 70-ak metara dalje nalaze ostaci građevine za koju pretpostavljamo da je nekada bila crkva. Tijekom posljednjih mjesec dana u grobovima, koji su zbog velike dubine na kojima su pokojnici bili pokapani i činjenice da je riječ o pH ujednačenom zemljištu iznimno dobro očuvani, osim kostiju pronašli smo i dobro očuvane dijelove odjeće i obuće, nakit (ogrlice i narukvice) te dva novčića prema kojima smo zaključili da je riječ o razdoblju prije dolaska Turaka. No, točne informacije i statistika o vremenu iz kojeg potječu znat će se tek kada se završi antropološka analiza na koju su predani pronađeni predmeti – kažu arheolozi, koji predviđaju da će na ovom lokalitetu površine oko 2.000 četvornih metara raditi do kraja kolovoza.

Novo otkriće osobito je razveselilo lokalne čelnike, koji su svjesni da će nakon njih zasigurno morati prekrajati povijest svoje općine.

– Sadašnji najstariji zapisi o postojanju triju naselja na mjestu današnjih Petrijevaca datiraju iz 1333. godine, što znači da Petrijevci ove godine imaju 680. rođendan. No, ako se dokaže da su i dva stoljeća stariji, spremni smo ovo vrijedno nalazište zaštititi, označiti lokaciju i svakako ju iskoristiti i u turističke svrhe – najavio je načelnik Zelić.
Njegovo uzbuđenje zbog velikog otkrića podijelio je i predsjednik Općinskog vijeća Ivan Vrbanić, dodavši kako se nada da će u budućem etnomuzeju Petrijevaca, koji je u fazi kreiranja, svoje mjesto pronaći i bar neki predmeti s ovog arheološkog lokaliteta.

Djelatnici tvrtke Delmat Galiot posljednjih nekoliko dana čiste, fotografiraju i obrađuju pronađeno…

Točno 37 radnih dana bilo je dovoljno da na trasi autoceste 5C arheolozi i pomoćno osoblje iskopaju niz vrijednih predmeta, kostura, ostataka građevina i drugih nalaza, kojima se potvrđuje bogata povijest života između današnjeg Josipovca i Petrijevaca.

Iskapanja su završila u nedjelju, a djelatnici tvrtke Delmat Galiot posljednjih nekoliko dana čiste, fotografiraju, obrađuju i temeljito pregledavaju sve što je pronađeno. Ima tu i ljudskih ostataka i predmeta iz prvog ili drugog stoljeća nove ere, a na istom se lokalitetu očito živi tisućama godina jer postoje i nalazi iz srednjeg vijeka.

– Pronađeni ostaci objekata, groblje, kosti i cijelo naselje iznimno su vrijedni. Istočni dio lokaliteta otkrio je 291 grob na površini od 3.000 četvornih metara, a pretpostavljamo da se groblje širi prema jugu i istoku, gdje se vide i ostaci građevine, sumnjamo na crkvu iz razvijenijega srednjeg vijeka. Sami su grobovi sadržavali vrijedne i rijetke nalaze uz koje se rekonstruira povijest stanovništva na ovim prostorima. Našli smo odjeću, obuću, broševe, skromniji nakit i slične svakodnevne predmete te nešto raskošnijeg nakita, prstenja, ogrlica i ukrasnih predmeta za odjeću – rekao je Slavko Galiot iz tvrtke Delmat Galiot koja je zadužena za arheološka istraživanja.

Mukotrpan je i posao koji je uslijedio nakon samog iskapanja, kaže Galiot, a tim profesionalaca čeličnih živaca i mirne ruke iz grumenja zemlje iglicama i drugim preciznim alatom izvlači komade drveta na kojima se razabiru godovi i niti kore, komade tkanine, sitne perlice nakita i druge neiskusnom oku neprimjetne predmete. Sortira se i keramika, spajaju se dijelovi koji pripadaju istom predmetu, a metalni se predmeti čiste i pripremaju za daljnju obradu, konzervaciju i restauraciju.

– Najveći smo dio posla, čak 27 dana, odradili na groblju gdje je bilo i najviše posla, a s obzirom na najavljeno nevrijeme, u nedjelju smo morali požuriti te fotografirati i obraditi grobove prije nego što padne kiša. Sada se, uz obradu materijala, priprema i sva dokumentacija, izrada izvješća i drugi detalji. Na lokalitetu je sve skupa radilo šezdesetak ljudi, među kojima je bilo 18 arheologa i stručnjaka, a ostali su bili pomoćni radnici iz okolnih mjesta – objašnjava Galiot.

Ivan SEKOL